Kako do dozvole za halal i košer hranu

Bez autora
Jul 22 2013

Srbija je prva evropska zemlja koja je dobila svoj halal standard, on je prvi srpski standard koji je ušao u Evropu i prvi standard koji je EU bezrezervno i „bez datuma” prihvatila od Srbije, kaže Zaki Šaltaf, direktor sertifikacije Halal agencije Islamske zajednice Srbije. Ovaj standard inače čine pravila i smernice za proizvodnju i pripremu hrane u skladu sa islamskim verskim običajima. Zahtevi potiču iz Kurana i šerijatskog zakona koji propisuju šta je halal, odnosno dozvoljeno, i šta je haram, ili zabranjeno. Halal standard Srbije (HSS-2009) namenjen je proizvođačima kao praktični vodič i osnovni sistem uputstava za pripremanje, skladištenje, čuvanje, transport, izlaganje i prodaju prehrambenih, farmakoloških, kozmetičkih i ostalih halal-sirovina, proizvoda ili usluga, a služi kao priručnik i vodič za razumevanje procesa sprovođenja halal-sistema. HSS-2009 je namenjen i potrošačima halal-proizvoda kao sistem garancije halal-statusa.

Kako do dozvole za halal i košer hranuOdluka da se u Poljskoj zabrani ritualno klanje stoke zbog prehrane, što je izazvalo oštre reakcije jevrejske i muslimanske zajednice širom sveta, neće uticati na proizvodnju u našoj zemlji, tvrde za „Politiku” pripadnici ovih zajednica. Tim pre što Srbija ima usvojen halal standard, a u poslednjoj deceniji je u proseku od osam do deset firmi godišnje tražilo košer sertifikat.

Zabrana u Poljskoj je protumačena kao udarac na tradiciju i verska prava onih koji koriste halal i košer hranu čija se proizvodnja zasniva na posebnim pravilima usklađenim sa verskim propisima. Jedan od njih je upravo specifičan način klanja životinje čije je meso dozvoljeno u ishrani.

Tržište ove specifične hrane nije zanemarljivo ni u međunarodnim okvirima, pa su tako prehrambeni halal proizvodi, na primer, postali izvor velikog protoka kapitala – koji se procenjuje na 1,2 biliona dolara godišnje. Osim toga, halal i košer nisu samo hrana koju konzumiraju pripadnici ove dve verske zajednice, već i drugi potrošači zbog garantovanog kvaliteta i bezbednosti. Statistika pokazuje da, na primer, u Francuskoj naspram svakog muslimana dva nemuslimana koriste halal proizvode.

„Potrošač” je istraživao kakvo je stanje na našem tržištu, koji je postupak sertifikacije za proizvodnju halal i košer hrane i šta je to što ih izdvaja od konvencionalne ishrane.

Srbija prva dobila standard

Srbija je prva evropska zemlja koja je dobila svoj halal standard, on je prvi srpski standard koji je ušao u Evropu i prvi standard koji je EU bezrezervno i „bez datuma” prihvatila od Srbije, kaže Zaki Šaltaf, direktor sertifikacije Halal agencije Islamske zajednice Srbije. Ovaj standard inače čine pravila i smernice za proizvodnju i pripremu hrane u skladu sa islamskim verskim običajima. Zahtevi potiču iz Kurana i šerijatskog zakona koji propisuju šta je halal, odnosno dozvoljeno, i šta je haram, ili zabranjeno.

Halal standard Srbije (HSS-2009) namenjen je proizvođačima kao praktični vodič i osnovni sistem uputstava za pripremanje, skladištenje, čuvanje, transport, izlaganje i prodaju prehrambenih, farmakoloških, kozmetičkih i ostalih halal-sirovina, proizvoda ili usluga, a služi kao priručnik i vodič za razumevanje procesa sprovođenja halal-sistema. HSS-2009 je namenjen i potrošačima halal-proizvoda kao sistem garancije halal-statusa.

– Da bi proizvođač mogao da pristupi procesu sertifikacije, potrebno je da Halal agenciji dostavi pismo namere o opredeljenosti menadžmenta za halal kvalitet, dokumentaciju kojom se potvrđuje da se u procesu proizvodnje primenjuju sve odredbe o zdravstvenim, higijenskim i sanitarnim merama, uključujući i međunarodne standarde, kao i dokumentaciju kojom se potvrđuje da se delatnost obavlja u skladu sa važećim halal propisima – navodi Šaltaf, dodajući da je u tu svrhu Halal agenciji potrebno dostaviti spisak svih proizvoda, zatim onih koji ulaze u sertifikaciju, specifikacije sirovina i aditiva, blagi opis tehnologije proizvodnje i kopije drugih sertifikata, odnosno standarda, poput hasapa.

– Sledi obilazak firme, a zatim i ispitivanja sirovina i proizvoda. Ukoliko proizvođač ispuni sve predviđene uslove, Halal agencija izdaje sertifikat kojim se potvrđuje halal status proizvoda i odobrava upotreba halal oznake za halal kvalitet na ambalaži proizvoda – objašnjava on, ali podseća da agencija nadzire proces proizvodnje i nakon toga, a tu je i uzorkovanje proizvoda na tržištu.

Kada je reč o slučaju u Poljskoj, Zaki Šaltaf komentariše da nije osoba koja veruje u teorije zavere i slične marketinške izgovore.

– Ne želim da vidim da su poljski aktivisti, koji su sigurno ljudi sa pojačanom savešću, imali nešto protiv košer konzumenata i halal potrošača, želim da je istina da oni zaista zastupaju prava životinja i moram da konstatujem da su odabrali pogrešnu stranu. Ako treba ustati protiv mesne industrije, onda to svakako nisu košer i halal metod klanja i pozivam sve aktiviste za prava životinja da se najpre obaveste o onome protiv čega se bore kako bi znali na koga treba da usmere svoje zahteve – zaključuje on.

Šta je zabranjeno

Halal je sveobuhvatni koncept koji muslimana obavezuje na to da traži i koristi proizvode, poslove i usluge koji su šerijatski dozvoljeni, odnosno čisti u svakom pogledu.

– Kako je spisak halal namirnica mnogo duži od haram namirnica, reći ću šta je to što nije dozvoljeno za konzumiranje – navodi Šaltaf:

To su mleko, meso, jaja i proizvodi koji potiču od domaćih i divljih životinja i ptica koje su uginule ili nisu zaklane po šerijatskim propisima, krv, svinje, zveri ili mesožderi koji imaju očnjake ili kljove (lavovi, tigrovi, vukovi, psi, mačke, šakali, majmuni, slonovi,), ptice grabljivice (lešinari), štetočine (miševi, pacovi, stonoge, škorpioni), zmije, vaši, crvi, muve, vodozemne životinje (žabe, krokodili) i životinje i insekti koje je zabranjeno ubijati (mravi, pčele, detlići i svrake).

Nisu dozvoljene ni namirnice koje sadrže sirovine ili derivate genetski modifikovanih organizama ili sastojci proizvedeni pomoću genetskog materijala poreklom od životinja koje nisu halal. Tu je i alkohol.

Hrana prema propisima vere

 „Košer znači da je hrana odgovarajuća za upotrebu prema propisima jevrejske vere, odnosno košer standard podrazumeva da u hrani koja nosi etiketu košer, nema zabranjenih supstanci prema jevrejskom verskom pravu”, kaže za „Politiku”, Isak Asijel, rabin Srbije. Pravila su, kako kaže, brojna i podrazumevaju dozvoljene i zabranjene životinje, nemešanje mlečnog i mesnog, zabranu konzumiranja krvi...

– Životinje koje su dozvoljene za ishranu moraju biti zaklane po propisima. Jevrejski način klanja, šehita, metod je smišljen tako da životinji nanese minimum bola, odnosno da izazove trenutnu smrt i izbaci što je moguće više krvi. Sastoji se od presecanja grla životinje jednim potezom u neprekinutom horizontalnom zamahu noža, koji mora da bude oštriji i glatkiji od hirurškog, na takav način da nož preseca grlo i prekida dušnik, jednjak, karotidne arterije i vratnu žilu. Oštrica noža mora biti savršena i bez najmanje nepravilnosti – navodi rabin Isak Asijel, dodajući da košer sertifikate za industrijsku prehranu daje ECK (Evropski central kašrut) koji je u sastavu Konferencije evropskih rabina (CER), koji su krajem aprila održali sastanak u Beogradu. U okviru jevrejske zajednice za pitanja košera nadležan je upravo rabin Isak Asijel.

Što se tiče nesporazuma do kojih je došlo u Poljskoj, rabin Isak Asijel kaže da je prema svedočenjima uglednih i svetski poznatih fiziologa koji nisu Jevreji, obredno klanje, šehita, najhumaniji način ubijanja životinje.

– Neopravdani napadi na šehita javljali su se od kraja devetnaestog veka u nekim zemljama i doveli do više pokušaja zabrane šehita jer se po njihovim zakonima smatra nelegalnim ubijanje životinje, a da se ona prethodno ne omami. U nacističkoj Nemačkoj šehita je bila zabranjena, dok su oni sami mučili i ubijali milione nevinih ljudskih bića – objasnio je naš sagovornik.

Pošto je, kako kaže, šehita deo judaizma, svako zakonodavstvo koje zabranjuje šehita donosi teškoće svojim jevrejskim građanima i doprinosi njihovom verskom progonu.

– Kampanje protiv šehita koje se povremeno javljaju, kao i sama zabrana, nisu samo napadi na određeni deo jevrejske verske svakodnevice. Pošto oni koji napadaju šehita, nju opisuju kao okrutnu, a kako verujući Jevreji drže da je ona Božja zapovest data u Tori, to znači da napad na šehita predstavlja napad i na moralne osobine jevrejskog naroda. Proglasiti šehita okrutnom znači proglasiti jevrejski narod okrutnim. Bilo kakav pokušaj u ovom smeru narušava pravo na slobodu vere, jedno od osnovnih ljudskih prava – zaključuje rabin Isak Asijel.

Šta jeste, a šta nije košer

Što se tiče konkretnih namirnica, na prezentacijama organizacija i kompanija koje se bave ovom oblašću navodi se da su vrste mesa koje su dozvoljene u ishrani – od životinja koje imaju razdvojene papke i preživaju hranu. Ako životinja ispunjava samo jedna od ova dva uslova, (na primer, svinja koja ima razdvojene papke, ali ne preživa hranu) onda meso te životinje nije dozvoljeno. Ali, dozvoljeno je meso od krava, ovaca, koza... Što se tiče ptica, u ishrani se može koristiti meso guske, patke, piletina i ćurke. Dozvoljeno je mleko životinja čije je i meso, ali nije dozvoljeno kombinovati meso i mleko.

U ishrani se mogu koristiti ribe koje imaju peraja i krljušt, kao što su tunjevina, losos ili haringa, dok škampi, rakovi ili jastozi ne mogu. Voće i povrće jeste košer hrana, ali kako insekti i životinje koje imaju mnogo nogu nisu, mora da se ispita da li na voću i povrću ili u njima ima takvih insekata.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik